Vizantijski i osmanski Istanbul: koja mjesta posjetiti i kojim redom

Bizantska Istanbul je hrišćanski carski grad Konstantinopol, od njegove ponovne izgradnje od strane Konstantina 330. godine do osmanskog osvajanja 29. maja 1453; osmanski Istanbul je sve što su sultani izgradili u narednih 470 godina. Većina posjetilaca prvi put vidi oboje na Sultanahmetu, a da ne primijeti gdje jedno završava, a drugo počinje. Ovaj vodič ih razdvaja: koja mjesta pripadaju kojem carstvu, šta je još otvoreno, šta dati prioritet ako imate jedan, dva ili tri dana, i kako poredati posjete da priča ima smisla. Ako radije želite pratiti jednu nit uz vodiča, naša poludnevna tura Bizantijskih relikvija i poludnevna tura Osmanskih relikvija upravo su građene oko ove podjele.

Razlika je bitna na terenu: bizantijska mjesta su starija, često djelimično zatrpana i raštrkana sve do kopnenih zidina, dok su osmanska uglavnom cjelovita i još uvijek u upotrebi kao džamije ili palate.

Bizantski i osmanski Istanbul na jednoj vremenskoj liniji

Istanbul je bio prijestolnica otprilike 1.600 godina pod dva carstva. Tabela donosi ključne datume i zgrade koje se još mogu vidjeti iz svake faze.

Godine 1923. Republika Turska je za prijestolnicu odredila Ankaru, čime je okončano 1.600 godina Istanbula kao carskog sjedišta, ali je gotovo svaka zgrada navedena iznad ostala na mjestu.

Bizantski Istanbul: glavna mjesta na Sultanahmetu

Sve ovo je unutar 15 minuta pješačenja, što Sultanahmet čini prirodnim početkom jutra za svakoga ko dolazi zbog historije.

Aja Sofija. Justinijanova velika crkva dovršena je 537. godine nakon što je prethodna crkva izgorjela u nemirima Nika. Gotovo hiljadu godina bila je najveća crkva u hrišćanskom svijetu. Mehmed II ju je pretvorio u džamiju 1453, 1930-ih postala je muzej, a 2020. ponovo je vraćena u džamiju. Danas strani posjetioci koriste posebnu rutu do gornjih galerija, gdje su najbolji sačuvani mozaici, uključujući panel Deisis, dok je prizemlje rezervisano za molitvu. Strani posjetioci plaćaju posebnu naknadu za ovu rutu; detalje možete naći u našem ažuriranju cijena ulaznica za Aja Sofiju. Zgradu prvo pogledajte kroz bizantske oči, a zatim primijetite osmanske dodatke: minarete, mihrab i ogromne kaligrafske medaljone. Naša stranica o Aja Sofiji donosi kompletnu pozadinu.

Bazilika cisterna. Preko puta, ovaj podzemni rezervoar iz Justinijanove vladavine u 6. vijeku skladištio je vodu za Veliku palatu. To je šuma od 336 stubova, mnogi od njih preuzeti sa starijih zgrada, uključujući dvije Meduzine glave na suprotnom kraju. Pokazuje koliko se bizantskog Istanbula nalazi ispod nivoa ulice.

Hipodrom. Dugi trg ispred Plave džamije prati liniju bizantske staze za trke kola. Tri spomenika i danas stoje na nekadašnjoj centralnoj ogradi: egipatski obelisk Tutmosa III, koji je ovdje postavio Teodosije I 390. godine; bronzani Zmijski stub, donesen iz Delfa; i grubi kameni Zidani obelisk. Ovo je bio politički centar Konstantinopolja, mjesto gdje su carevi dočekivani i gdje su počinjali neredi.

Aja Irina. U prvom dvorištu palate Topkapı nalazi se druga velika Justinijanova crkva. Neobično, Osmanlije je nikada nisu pretvorile u džamiju. Umjesto toga služila je kao oružarnica, zbog čega je njen jednostavni cigleni enterijer sačuvao svoj izvorni atrijum. Prije nego što se postrojite, provjerite da li vaša ulaznica za Topkapı obuhvata i nju.

Mala Aja Sofija. Kratkom šetnjom nizbrdo, bivša crkva Svetih Sergija i Vakha izgrađena je pod Justinijanom 520-ih i 530-ih, nekoliko godina prije Aja Sofije, a u osmanskom periodu postala je džamija. Mirna je, besplatna i često se preskače.

Jedno mjesto o kojem možda čitate je Muzej mozaika Velike palate iza Plave džamije. Zatvoren je zbog restauracije 2023. godine i, od novembra 2026, nije najavljen datum ponovnog otvaranja, zato ne gradite plan oko njega.

Bizantski Istanbul izvan Sultanahmeta

Drugi bizantski sloj raširen je prema zapadu, blizu starih kopnenih zidina. Potreban je automobil ili dug pješački put, zato većina grupnih tura to preskače.

Chora (džamija Kariye). Bivša crkva Chora u Edirnekapiju čuva neke od najfinijih kasnovizantijskih mozaika i fresaka, nastalih početkom 14. vijeka. Ponovo je otvorena kao džamija 6. maja 2024. nakon dugih radova na restauraciji. Strani posjetioci plaćaju ulaznicu, a pristup je ograničen tokom molitvi i petkom, zato provjerite prije odlaska. Mozaici narteksa koji prikazuju život Hrista i Djevice su razlog da dođete. Pogledajte našu stranicu o Chori.

Teodosijeve zidine. Izgrađene u 5. vijeku pod Teodosijem II, trostruka linija kopnenih zidina pružala se od Mramornog mora do Zlatnog roga i čuvala grad oko hiljadu godina. Konačno su probijene 1453. godine. Restaurirani dijelovi se mogu vidjeti kod Edirnekapija i Topkapı (kapija, a ne palata), te kod Yedikulea, gdje su Osmanlije kasnije sagradile tvrđavu oko stare Zlatne kapije. Naša tura Yedikule, Galata kula i Balat pokriva taj dio zidina.

Valensov akvadukt. Visoki dvostruki lučni akvadukt preko bulevara Ataturk datira s kraja 4. vijeka i vijekovima je dovodio vodu u grad, kasnije ga popravljaju Osmanlije. Proći ćete ispod njega na putu prema Fatihu i Chori.

Pantokrator (džamija Zeyrek). Crkveni kompleks manastira iz 12. vijeka iz dinastije Komnina, kasnije džamija, na brdu iznad Zlatnog roga. To je živa džamija, zato posjetite van vremena molitve.

Fener i Balat. Grčka pravoslavna patrijaršija u Feneru sjedište je Vaseljenskog patrijarha od ranog 17. vijeka, a obližnje crkve i danas održavaju bogosluženja. Ovdje bizantsko hrišćanstvo opstaje kao živa tradicija, a ne kao spomenik. Naša stranica o Grčkoj pravoslavnoj patrijaršiji u Feneru i tura hrišćanske baštine Istanbula detaljno to obrađuju.

Osmanski Istanbul: Topkapı i carske džamije

Mehmed II je započeo palatu Topkapı oko 1459. na mjestu stare bizantske akropole, a ona je ostala glavna rezidencija sultana sve dok dvor nije preselio u Dolmabahče 1856. Palata nije jedna zgrada, nego niz dvorišta, svako privatnije od prethodnog: javno prvo dvorište, vijećnica drugog dvorišta, riznica i sobe s relikvijama trećeg, te paviljoni četvrtog s pogledom na Bosfor. Haremu treba posebno vrijeme. Topkapı je zatvoren utorkom. Naša stranica o palati Topkapı objašnjava raspored.

Džamije su najjasniji osmanski iskaz. Svaki sultan je izgradio kompleks džamije (külliye) sa školama, bolnicom, kuhinjom za siromašne i grobnicom, i postavio ga na brdo kako bi kupole dominirale horizontom.

• Sulejmanija džamija (1550–1557). Remek-djelo Mimara Sinana za Sulejmana Veličanstvenog, na trećem brdu. Njeno dvorište i grobnice Sulejmana i njegove supruge Hirem jednako su važne kao molitvena dvorana. Terasa iza nje nudi jedan od najboljih pogleda na Zlatni rog. Pogledajte Sulejmanija džamija.
• Plava džamija (1609–1616). Izgradio ju je sultan Ahmed I nasuprot Aja Sofije, sa šest minareta i unutrašnjošću obloženom pločicama iz Iznika. Još uvijek je živa džamija i besplatna za ulazak van vremena molitve.
• Džamija Rustem paše. Mala Sinanova džamija iznad radnji blizu Začinske čaršije, izgrađena za Sulejmanovog velikog vezira početkom 1560-ih. Ima najfinije pločice iz Iznika u gradu, izbliza.

Ako želite vidjeti kako se ove zgrade odnose prema Aja Sofiji, stanite na Hipodrom i pogledajte u oba smjera: osmanski arhitekti su proveli vijek pokušavajući da dostignu i nadmaše Justinijanovu kupolu, a Plava džamija je namjerno postavljena da joj stoji nasuprot. Naša stranica tura istanbulskih džamija obrađuje bonton i najbolji redoslijed posjeta.

Kasni osmanski Istanbul: bosforske palate i tvrđave

Osmanska priča ne završava u starom gradu. Dvije zgrade uokviruju carstvo na Bosforu.

Rumelijska tvrđava (1452). Mehmed II ju je sagradio na evropskoj obali za nekoliko mjeseci prije opsade, kako bi kontrolisao tjesnac i prekinuo pomoć s Crnog mora. Ona je uvodno poglavlje osmanskog Istanbula, izgrađeno godinu dana prije osvajanja.

Palata Dolmabahče (završena 1856). Do 19. vijeka sultani su željeli palatu u evropskom stilu, a Dolmabahče je zamijenila Topkapı kao glavnu rezidenciju. Njeno kristalno stepenište i velika svečana dvorana pokazuju carstvo koje pokušava da se modernizuje. Mustafa Kemal Ataturk je umro ovdje 1938, a satovi u njegovoj sobi se drže na 9:05. Dolmabahče je zatvoren ponedjeljkom.

Palata Bejlerbej. Ljetnja palata na azijskoj obali, izgrađena 1860-ih, manja je i lakša za posjetu od Dolmabahčea. Naša tura palate Bejlerbej i brda Çamlıca je spaja s pogledom s azijske strane.

Mjesta gdje se dva carstva preklapaju

Najzanimljivija mjesta u Istanbulu su ona gdje bizantski i osmanski slojevi dijele istu zgradu. Osmanlije rijetko su uništavali velike crkve. Pretvarali su ih u džamije, dodavali minarete i mihrab, u nekim slučajevima prekrečili figurativne mozaike i nastavili da koriste građevine. Zato su Aja Sofija, Mala Aja Sofija, Chora i Zeyrek sačuvani.

Druga preklapanja su manje očigledna. Topkapı stoji na bizantskoj akropoli, a Aja Irina se nalazi u njegovom prvom dvorištu. Tvrđava Yedikule obavija osmanske kule oko bizantske Zlatne kapije. Veliki bazar se razvio oko osmanskog jezgra iz 15. vijeka, blizu stare Konstantinove forume, gdje i danas stoji oštećeni Konstantinov stub pored tramvajske stanice Çemberlitaş.

Dobar način da vidite to preklapanje jeste da posjetite Aja Sofiju i Sulejmaniju istog dana. Jedna je zgrada koju su osmanski arhitekti proučavali; druga je njihov odgovor.

Šta dati prioritet: planovi za jedan, dva i tri dana

Ne treba vam nedjelja dana da vidite oba carstva, ali morate izabrati. Tabela pokazuje šta stane.

Ako ste ljubitelj historije sa samo jednim danom, kombinovani plan vam daje najkontinuiraniju priču: bizantsko jezgro ujutro, osmansku moć popodne i horizont kupola na kraju. Za duže boravke pogledajte naš plan puta za 3 dana u Istanbulu za detaljan dnevni raspored koji uključuje hranu i Bosfor.

Praktični savjeti: dani zatvaranja, vremena molitve i odjeća

• Dani zatvaranja. Palata Topkapı zatvorena je utorkom, a Dolmabahče ponedjeljkom. Planirajte dvije palate za različite dane i izbjegavajte da Topkapı stavite na utorak.
• Vremena molitve. Žive džamije, uključujući Aja Sofiju, Plavu džamiju, Sulejmaniju, Choru i Rustem pašu, za posjetioce se zatvaraju u određenom periodu oko svake od pet dnevnih molitvi, a duže u podne petkom. Jutra prije podnevne molitve su najlakše vrijeme.
• Odjeća. Za sve džamije ramena i koljena treba biti pokrivena, a žene trebaju maramu. Naš vodič šta obući u Istanbulu to detaljno objašnjava.
• Ulaznice. Naknade za muzeje za strane posjetioce određene su u eurima ili lirama i mijenjaju se, obično na početku godine. Aja Sofija, Topkapı, Chora i Bazilika cisterna imaju odvojene ulaznice, zato isplanirajte budžet za nekoliko.
• Hodanje. Historijski poluotok je brdovit. Bizantska mjesta na zapadu, oko Chore i zidina, daleko su od tramvaja, pa automobil ili taksi štede sate.

Ako želite da neko drugi organizuje redoslijed i ulaznice, privatni vodič može spojiti obje polovine priče u jednom danu. Naša sestrinska stranica privatne ture po Istanbulu takođe organizuje vođene dane u starom gradu.

Ture koje ovo pokrivaju

• Poludnevna tura Istanbula: Bizantske relikvije — od 67 $ po osobi. Bizantsko jezgro u jednom jutru.
• Poludnevna tura Istanbula: Osmanske relikvije — od 88 $ po osobi. Osmanske džamije i palata u jednoj sesiji.
• Tura historije Istanbula — od 161 $ po osobi, za oba carstva sa licenciranim vodičem.
• Tura aktivnih crkava Istanbula s privatnim vodičem — 7 sati, od 180 $ po osobi, fokusirana na hrišćansku baštinu Fenera, Balata i šire.

Za više opcija pogledajte sve naše ture po Istanbulu i vodič za destinaciju Istanbul.

Često postavljana pitanja